Gjuro Stjepan Deželić autor je stihova 'Vatrogasne himne' (1898.), koju je uglazbio Ivan pl. Zajc za muški pjevački zbor i vatrogasnu limenu glazbu. Zagrebačko tipogravsko pjevačko društvo 'Sloga' otpjevalo ju je 7. listopada 1898. godine.
Otac hrvatskog vatrogastva Gjuro Stjepan Deželić (Ivanić-Grad, 25. ožujka 1838. − Zagreb, 28. listopada 1907. godine) bio je vješt organizator i marljiv djelatnik u mnogim područjima kulturnog i javnog života. Od 1869. godine bio je u službi grada Zagreba, a od 1871. godine do smrti gradski vijećnik i zamjenik gradonačelnika, čijim su nastojanjem u Zagrebu podignuti mnogi dijelovi grada, uređeni trgovi i sagrađen vodovod. Sa zagrebačkim gradonačelnikom Pavlom Hatz-om osnovao je 1868. godine prvo vatrogasno Društvo u kojemu je bio i prvi njegov tajnik.
O tome je napisao i izdao 1870. godine spis 'Postanak vatrogasnog društva'. Iako je prvobitna ideja išla u pravcu osnivanja profesionalne postrojbe, u želji da se građani ne opterećuju novim porezima, pristupilo se osnivanju Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Zagrebu, koje je ujedno i najstarije društvo u Vatrogasnoj zajednici Grada Zagreba i jedno od tri najstarija društva u Hrvatskoj. To društvo podržavao je uz razne velike poteškoće preko 30 godina.
Zagovarao je slobodno udruživanje vatrogasaca u dobrovoljnu organizaciju, tehničko opremanje jedinica suvremenim sredstvima te temeljitu stručnu vatrogasnu izobrazbu. Utemeljio je Hrvatsko-slavonsku vatrogasnu zajednicu 1876. godine, te je kao njezin prvi predsjednik aktivno do smrti sudjelovao u stvaranju prve suvremene nacionalne vatrogasne stručne i humanitarne organizacije. Bio je suradnik i urednik više časopisa, među kojima i gradskoga tjednika 'Obćinar' (1883. – 85.), u sklopu kojega je 1892. godine organizirao prvi vatrogasni list 'Vatrogasac'.
List je bio službeno glasilo Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice do 1896., kada je zbog razilaženja sa zajednicom u pristupu poticanju razvoja vatrogastva, Deželić osnovao 'Vatrogasni viestnik'. Glavni urednik bio je Deželićev suradnik Mirko Kolarić, tajnik Zajednice. Zauzimao se za uvođenje hrvatskoga jezika u vatrogastvo, te je autor prvih udžbenika iz suvremenoga vatrogastva. Njegovom zaslugom u hrvatsko vatrogastvo uvedena je jednolična vatrogasna zapovijed, i u Zagrebu je osnovana zadruga “Croatia” za osiguranje protiv požara.
Prvi udžbenik 'Obučevnik za dobrovoljne vatrogasce', s pregledom zapovijedi, nazivlja, prikaza vježbi i raznih pravila, objavio je 1882. godine, a napisao je i 'Vatrogasni propisnik za prokušavanje štrcaljke' (s M. Kolarićem, 1894.), 'Vatrogasni vježbovnik' (1895.) te 'Hrvatski vatrogasni zakon' (1907.), primjenu kojega nije doživio.
„Ja sam nekad za zvijezdu vodilicu mojega života izabrao ljubav prema čovječanstvu i našoj domovini, pa sam na tu zvijezdu gledao u svim maglama i burama života, još i sada, gdje sam skoro na domaku svoga rada, moram priznati, da mi ta zvijezda sja svijetlo i jasno“.
Gjuro Stjepan Deželić, 1906. godine, godinu dana prije smrti.
Autor je i stihova 'Vatrogasne himne' (1898), koju je uglazbio Ivan pl. Zajc za muški zbor i vatrogasnu limenu glazbu.
Zagrebačko tipografsko pjevačko društvo 'Sloga' prekrasno ju je otpjevalo 7. X. 1898.g. na svom koncertu. Himna je primljena oduševljenim pljeskom razdraganog mnogobrojnog slušateljstva. Poznavatelji glazbe smatraju je jednom od ljepših himna u Europi, a izvodi se i danas prigodom vatrogasnih obljetnica i jubilarnih proslava.
Izvorni rukopis Zajčeve Vatrogasne himne čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u Zbirci muzikalija i audiomaterijala, u kojoj se čuvaju rukopisna djela i glazbena ostavština brojnih hrvatskih skladatelja.
Izvor: svetiflorijan.blogspot
